Čak ni gigantska kriza poput pandemije koronavirusa nije znatnije promenila stanje Nemačkoj. Stopa nezaposlenosti je samo blago porasla s 5.0 na 5.9 odsto, piše DW.

Zahvaljujući vladinim merama, poput finansiranja skraćene radne nedelje, većina ljudi je uspela da zadrži svoje radno mesto. Pandemija je pokazala, osim toga, i da u Nemačkoj funkcioniše rad od kuće.

Ipak, ova zemlja se nalazi pred dramatičnim promenama na koje ona, po mišljenju brojnih stručnjaka, uopšte nije dobro pripremljena.

„Tokom 2020-ih godina mi ćemo doživeti neverovatnu transformaciju na nemačkom tržištu rada“, kaže i savezni ministar rada Hubertus Hajl.

A te promene diktiraju pre svega digitalizacija i automatizacija, ali i velika smena dominantnih tehnologija, poput ekspanzije elektromobilnosti.

Budućnost rada

A učinci tih promena se znatno razlikuju od branše do branše. Hilmar Šnajder, direktor Istraživačkog instituta o budućnosti rada u Bonu, uočava ipak jedan veliki trend: “U načelu je prošlo doba teškog fizičkog rada. Apsolviramo sve više intelektualnog rada ili rada koji se temelji na znanju.”

Jednostavne aktivnosti, za koje je potreban niži nivo kvalifikacija, sve više će zameniti roboti ili računari – ili će radnici za njih biti loše plaćeni.

U industrijskom sektoru se već koristi mnoštvo mašina i robota. A i u skladištima onlajn trgovaca dobar deo rada preuzele su mašine. U njima radi manje ljudi nego u robnim kućama u centrima nemačkih gradova, koje se u posljednje vreme redom zatvaraju…

U sektoru logistike tek predstoje velike transformacije: teretnjacima još uvek upravljaju ljudi, a po mišljenju stručnjaka, samo je pitanje vremena kada će i poslovi biti ukinuti – a kamioni početi da voze autonomno. Ista stvar važi i za taksi-branšu, odnosno ponuđače iz tog uslužnog sektora, poput Ubera.

Pogođeni i visokoobrazovani

I sociolog Roland Fervibe je uveren u to da će nestati brojna radna mesta. Ali, za razliku od Šnajdera, on ne veruje da je situacija na tržištu rada u „ravnoteži“, odnosno da razloga za brigu imaju samo slabije kvalifikovani radnici.

Digitalizacija predstavlja „smenu epoha“, kaže Fervibe, profesor za socijalnu strukturu i socijalnu neravnotežu na Univerzitetu u Potsdamu. “Ono što je novo kod ovog razvoja je činjenica da su pogođeni i visokokvalifikovani poslovi.”

Kao primer navodi prevodioce, kojima posao „otimaju“ sve bolji programi poput Google Translatora ili DeepL-a. “Potencijalno bi to moglo da pogodi i advokate zato što se veći broj pravnih saveta koji su potrebni mušterijama u stvari može obaviti i poluautomatski.” I banke poslednjih godina „režu“ radna mesta.

Nemačka se nalazi usred transformacije i taj proces će se u budućnosti još i intenzivirati, dodaje Fervibe.

Međutim, nije samo digitalizacija ono što ugrožava radna mesta. Zahvaljujući usponu elektromobilnosti, u iduće četiri godine će u nemačkoj automobilskoj industriji nestati 200.000 radnih mesta.

Istovremeno će, po najnovijim procenama, u području proizvodnje i održavanja e-automobila nastati još više radnih mesta nego što će ih nestati u procesu transformacije.

Nemačka će, kao društvo koje je sve starije, i ubuduće biti zavisna od doseljavanja iz inostranstva, kaže istraživač Šnajder. „Pritom su nam potrebni koncepti čiji je cilj privlačenje visokokvalifikovanih osoba u Nemačku.“ A po tom pitanju i on vidi još uvek “dosta prostora za poboljšanja”.

Izvor: DW

Foto: Pixabay

Вордпрес › Грешка

Постоји критична грешка на вашем веб месту.

Сазнајте више о отклањању грешака Вордпресу.