U svom prvom svedočenju u Kongresu SAD o burnim poslednjim mesecima rata u Avganistanu, najviši američki vojni zvaničnici priznali su da su pogrešno procenili spremnost avganistanske vojske, i izjavili da su verovali da SAD treba da zadrže bar nekoliko hiljada vojnika u toj zemlji da bi sprečili talibane da brzo preuzmu kontrolu.

Kako prenosi Glas Amerike (VOA), ministar odbrane Lojd Ostin rekao je na pretresu pred senatskim Odborom za oružane snage da je iznenadni kolaps avganistanske vojske potpuno iznenadio Pentagon, i priznao je pogrešne procene situacije u najdužem američkom ratu, uključujući korupciju i opadanje morala među avganistanskim vojnicima.

„Činjenica da se avganistanska vojska koju smo mi, i naši partneri, obučavali, jednostavno raspala – u nekim slučajevima bez jednog ispaljenog metka – sve nas je iznenadila“, rekao je Ostin.

Načelnik združenih generalštaba oružanih snaga SAD Mark Mili rekao je da je povlačenje iz Avganistana bilo „logistički uspeh ali strateški neuspeh“.

Na pretresu je takođe izjavio da je njegovo lično mišljenje bilo da je potrebno najmanje 2.500 vojnika da spreče kolaps vlade u Kabulu.

On je svedočio da nije očekivao da će talibani tako brzo preuzeti kontrolu nad zemljom.

Međutim, primetio je da je vojska od kraja 2020. upozoravala da bi ubrzano povlačenje – koje ne bi bilo vezano za određene uslove – dovelo do urušavanja avganistanske vojske i vlade.

„To je bilo pre godinu dana. Moje procene su ostale dosledne“, rekao je Mili.

General je takođe izjavio da postoji „veoma realna mogućnost“ da će se Al-Kaida ili avganistanski ogranak Islamske države pod upravom talibana ponovo formirati i ojačati u Avganistanu i da će, u narednih 12 do 36 meseci, predstavljati terorističku pretnju za SAD.

Međutim, Ostin je stao iza planova Bajdenove administracije da buduće terorističke pretnje grupa kao što su Al-Kaida i Islamska država odvraća napadima dronovima, ili pomoću komandosa iz drugih zemalja.

General Frenk Mekenzi, koji je kao šef Centralne komande nadzirao povlačenje u poslednjim mesecima rata, rekao je da se slaže s Milijevom procenom.

Obojica nisu želeli da kažu šta su preporučili predsedniku Džou Bajdenu.

Republikanski senatori optužili su predsednika Džoa Bajdena da je lagao o tome šta su mu je preporučila vojska, a čak su i Bajdenove demokrate izrazile frustraciju zbog haotičnog povlačenja.

Senator Džejms Inhof, najviše rangirani republikanac u senatskom Odboru za oružane snage, za problematično povlačenje iz Avganistana je isključivo okrivio Bajdenovu administraciju.

Rekao je da je Bajden kritikovao preporuke svojih vojnih lidera i da su mnogi Amerikanci ostavljeni u Avganistanu posle američkog povlačenja.

Republikanska senatorka Džoni Ernst iz Ajove izjavila je da je Bajdenova odluka da nastavi Trampov sporazum sa talibanima o bezuslovnom povlačenju „protraćio američke žrtve zarad jeftine političke pobede“.

Portparolka Bele kuće Džen Psaki izjavila je u utorak da bi SAD sada bile u ratu sa talibanima da je Vašington ostavio 2.500 vojnika u Avganistanu.

Psaki je nastojala da pojasni zbog čega, po svemu sudeći, postoji razlika između tvrdnji predsednika Bajdena da nije postojao razdor među njegovim vojnim savetnicima povodom povlačenja, i izjave generala Milija da je američka vojska želele da ostavi jedan kontingent u zemlji.

Autor: FoNet

Вордпрес › Грешка

Постоји критична грешка на вашем веб месту.

Сазнајте више о отклањању грешака Вордпресу.